Na pitanje „Ocenite uslove za izgradnju malih elektrana u Srbiji. (1-loše, 5-odlično)“ 100 anonimnih posetilaca energija.wordpress.com je dalo sledeće odgovore:


Na pitanje „Ocenite uslove za izgradnju malih elektrana u Srbiji. (1-loše, 5-odlično)“ 100 anonimnih posetilaca energija.wordpress.com je dalo sledeće odgovore:


Vlada Srbije je sačinila predlog dokumenta u kojem su definisane mere podsticaja i otkupne cene energije iz obnovljivih izvora energije. Dokument je trebalo da bude usvojen 1. jula 2009. godine, ali se nezvanično saznaje da je usvajanje (odnosno primena) odloženo za 1. januar 2010. godine. U sledećem tekstu je dat Nacrt uredbe o merama podsticaja za povlašćene proizvođače električne energije.
Vlada Srbije je na sednici 3. septembar 2009. godine donela „Uredbu o uslovima za sticanje statusa povlašćenog proizvođača električne energije i kriterijumima za ocenu ispunjenosti uslova“, koja je najavljena u Zakonu o energetici, član 84. Donošenjem ove uredbe omogućeno je proizvođačima električne energije, koji energiju proizvode iz obnovljivih izvora, da budu upisani u registar povlašćenih proizvođača čime će ostvariti pravo na prednost na tržištu električne energije (zasada prilično nejasan pojam) kao i prava na subvencije, poreske i druge olakšice.
Izvor eKapija investicioni tim, 04. 02. 2009.
Firma „Notos“ kupila je u ataru zrenjaninskog sela Belo Blato 89 hektara zemlje, na kojoj će izgraditi farmu sa 19 vetrenjača za proizvodnju električne energije. Buduća farma biće stacionirana na ušću Begeja u Tisu, nedaleko od prirodnog rezervata Carska bara.
Kako je navedeno na sajtu kompanije, „Notos“ planira da investira više od 20 mil EUR u sisteme eksploatacije energije vetra u Srbiji.
Prema planu kompanije „Notos“, najpre je predviđena izgradnja velikog kontrolnog tornja za ispitivanje snage i smera vetrova, a potom i prvih vetrogeneratora.
Farma vetrenjača imala bi veliki značaj za taj deo Banata, ne samo zbog proizvodnje struje, nego i zbog toga što bi nekoliko meštana na postrojenjima našlo posao, a bio bi izgrađen i prilazni put, uređen prostor, izgrađena vodovodna mreža, kao i upravna zgrada, piše na sajtu kompanije „Notos“.
- „Notos energija vetra“ će razviti postrojenje za proizvodnju električne energije u zrenjaninskoj opštini. Za mesto je odabran ravan komad zemlje koji predstavlja idealnu lokaciju da se omogući proizvodnja čiste i isplative električne energije za lokalna područja. Zajedno sa proizvodnjom energije, „Notos agri“ će razviti ovo plodno zemljište u poljoprivredno dobro za uzgajanje pšenice – navedeno je na sajtu te firme.
Kako je napisano, realizacija projekta „Belo Blato“ će obezbediti proizvodnju 20 megavata električne energije i snabdevanje energijom srpskog tržišta. Farma vetrenjača pruža obnovljivu električnu energiju koja će budućim generacijama pomoći da se smanji emisija gasova staklene bašte.

„Notos energija vetra“ razmatra primenu „Vestasovih“ turbina za vetar „V52″ (V52). One su izuzetno pouzdane, a zahvaljujući kompaktnim dimenzijama lako se transportuju i ugrađuju.
Više od 2.100 „V52″ je instalirano širom sveta. Tokom poslednjih 25 godina, „Vestas“ je proširio granice onoga što je moguće sa „V52″. Uz ponudu izbora od pet različitih visina tornja, koje variraju od 44 do 77 metara, „V52at“ je opremljen i „optispidom“ (Optispeed), koji maksimizira aerodinamičko iskorišćenje rotora u zavisnosti od promenljivih uslova vetra, navedeno je na sajtu.
Kompanija „Notos“ je posvećena menjanju načina na koji se električna energija proizvodi. Kako kažu, investiraju u budućnost planirajući kompletnu, čistu formu energije kao što je energija vetra. „Notos“ je jedina „zelena“ elektro-kompanija koja je okrenuta ovom novom neiscrpnom izvoru energije u Srbiji, navedeno je.
Predsednik Upravnog odbora firme „Notos“ je Miodrag Andrić. Tokom poslednjih sedam godina, Miodrag je angažovan u oblasti alternativne energije. Njegov prethodni položaj direktora kompanije „Scientific Biofuel Solutions Ltd“ pruža mu uvid u budući razvoj „Notos d.o.o.“ Svoje bogato poslovno iskustvo sticao je i kao poslovni savetnik industrije „Maraccot Industries“ u Bangkoku, direktor za prodaju i marketing „Active Energy“ u Vankuveru i savetnik „Tidewater Management“ u Vankuveru. Miodrag Andrić je diplomirao na Fakultetu za fizičku kulturu univerziteta u Beogradu. Tečno govori srpski, engleski, francuski, italijanski, nemački i ruski.
Anketa je zaključena 30.04.2009. godine. Ovo su rezultati anonimne ankete na www.energija.wordpress.com

Izvor: Beta
Priboj — Italijanska firma Hidro-one počela je kupovinu zemljišta u opštini Priboj na kome će graditi tri mini hidroelektrane snage oko 2,8 megavata.
„Ovo je prvi ugovor o stranom ulaganju u Priboju. Verujem da on znači i početak intenzivnijeg dolaska stranih investitora u ovaj kraj“, rekao je predsednik te opštine Lazar Rvović. Rvović je podsetio da je pre desetak dana potpisao ugovor o izgradnji hidroelektrana, vrednih oko četiri miliona evra, sa vlasnikom italijanske firme Enrikom Fiorentinom. Planirano je da se, nakon izrade projektne dokumentacije, za godinu dana na reci Ljutini podignu tri hidroelektrane, a posebnim sporazumom predviđeno je ulaganje istog partnera i u izgradnju hidroelektrane na reci Uvac. Tokom gradnje mini elektrana uposliće se lokalna građevinska operativa, a Mesna zajednica Sastavci, na čijoj se teritoriji grade, dobiće niz infrastruklturnih objekata. „Procenat novca od prodaje električne energije slivaće se u opštinski budžet“, rekao je Rvović
Pismo koje sam uputio zaposlenima ukazuje na neophodnost promena, koje će, kao i sve promene, biti teške. – Restrukturisanje ne znači početak privatizacije, ali znači povećanje poslovne efikasnosti, jer neefikasan EPS ne treba državi. – Smanjivanje gubitaka struje je najprofitabilniji projekat EPS-a! – Umesto pet – tri distribucije? – O privatizaciji EP Crne Gore, saradnji sa EP Republike Srpske, telekomunikacijama…
Ovo je samo deo intervjua koji je Dragomir Marković, generalni direktor JP EPS dao kompanijskom listu „kWh“.
Ostatak pročitajte u listu „kWh“.
Sledeći podaci predstavljaju upređenje prosečnih cena električne energije u Srbiji i nekoliko drugih zemalja. Prosečna cena, treba podsetiti, je količnik ukupnog novčanog iznosa prodate električne energije (bez poreza) i ukupne količine prodate električne energije (novac/kWh). Na taj način se obuhvataju sve promene cena u toku godine.
Može se videti da su električnu energiju u 2008. godini najjeftinije plaćali građani Srbije, a najskuplje građani Italije. Takođe se mogu primeti i interesantne razlike između cena za domaćinstvo i industriju. Naime svuda je cena koju plaća domaćinstvo veća od cene koju plaća indusrija, ali negde je ta ralika vrlo mala (Srbija, Slovačka) a negde je razlika velika (Francuska, Velika Britanija).
Cena kilovatčasa za industriju (privredu) bi trebala da bude niža, jer je industrija veliki i stalni potrošač, a i niže cene deluju stimulativno na razvoj privrede. Cena električne energije za industriju u Srbiji nije velika (samo je cena u Francuskoj nešto niža), ali indikativna je činjenica da su cene za domaćinstva i industriju gotovo identične. Na žalost, većinu električne energije u Srbiji troše domaćinstva, jer industrija nije dovoljno razvijena.

Cene električne energije u 2008. godini

Cene električne energije u 2008. godini (dijagram)
Izvor: OECD
Novi generalni direktor „Elektroprivrede Srbije“ je izložio ambiciozan plan za obnovu i razvoj tog preduzeća, što bi trebalo da dovede to toga da EPS postane bitan igrač na tržištu električne energije regiona.
Elektroprivreda Srbije planira da do 2015. godine investira ukupno devet milijardi evra, a investicije će biti usmerene kako na izgradnju novih termoelektrana u Srbiji, tako i na širenje poslovanja na zemlje regiona. O tome kako misli da od EPS napravi regionalnog lidera, koliko su planirane investicije realno ostvarive sa gubicima koje ova kompanija pravi i koji je put za restrukturiranje EPS, razgovarali smo sa generalnim direktorom EPS-a Dragomirom Markovićem.
Vlada Velike Britanije odobrila plan izgradnje termoelektarna koje mogu da apsorbuju ugljendioksid. Projekt će biti finansiran ukoliko se dokaže efikasnost nove tehnologije.
Britanska vlada je odobrila plan izgradnje termoelektarna nove generacije, koje mogu da apsorbuju ugljendioksid (CO2) i obećala finansijska sredstva za te projekte.
Ministar energetike Ed Milibend je, međutim, upozorio da će se finansiranje odobriti samo u slučaju da se dokaže efikasnost nove tehnologije na smanjenju emisije gasova sa efektom staklene bašte.
U slučaju pozitivnih rezultata, britanske vlasti će odobriti izgradnju najmanje dve, a najviše četiri takve elektrane.
Britanija namerava da postane prva zemlja u svetu u kojoj će biti građene elektrane na ugalj opremljene sistemima za apsorpciju ugljendioksida, koji će biti upupmavan u podzemna spremišta.
Stručnjaci su za sada dokazali da se novom tehnologijom „upija“ najviše 25 odsto proizvedenog ugljendioksida u termoelektranama.
Predstavnici britanskih organizacija za zaštitu prirode pozdravili su ovu inicijativu. Oni, međutim, ukazuju na činjenicu da će, čak i uz korišćenje najsavršenije tehnologije, svaka nova elektrana ispuštati u atmosferu više ugljendioksida od količine koju će uspeti da apsorbuje.
Termoelektrane u Britaniji podmiruju 31 odsto potreba za električnom energijom. U okviru programa borbe sa klimatskim promenama, britanska vlada planira da u narednih deset godina zatvori trećinu termoelektrana na ugalj.